Obavještavamo članove ICTM Nacionalnog komiteta u Bosni i Hercegovini da je profesorica mr. Miroslava Fulanović-Šošić, preminula 29. oktobra 2015. godine u Zagrebu.
Komemoracija je održana u srijedu 4. novembra u 11h na Muzičkoj akademiji Univerziteta u Sarajevu.
Miroslava Fulanović-Šošić (1932) rođena je u Sarajevu gdje je završila Realnu gimnaziju i Srednju muzičku školu odsjek za harfu. Bila je prva studentkinja etnomuzikologije. Akadamiju je završila s izvrsnim ocjenama, diplomirala je (1961) i magistrirala (1974) u klasi Cvjetka Rihtmana. Kao studentkinja bila je angažirana u Institutu za proučavanje folklora na transkribiranju i dokumentiranju muzičkih zapisa. Od 1956. bila je zaposlena na Muzičkoj akademiji u Sarajevu pri Etnomuzikološkom seminaru u zvanju stručnog saradnika. Početkom sedamdestih godina prelazi na Radio Sarajevo gdje ostaje do penzionisanja 1992. godine. U redakciji narodne muzike Radio Sarajeva obavljala je poslove samostalnog muzičkog urednika te komentatora što je bilo najviše novinarsko zvanje. Rukovodila Redakcijom narodne muzike te bila urednica III programa Radio Sarajeva.
U etnomuzikološka istraživanja Miroslava Fulanović-Šošić je bila uključena preko projekata Zemaljskog muzeja, potom Muzičke akademije u Sarajevu te Akademije nauka i umjetnosti SR Bosne i Hercegovine i to kao najbliža saradnica akademika Rihtmana. U tom pravcu je važan doprinos dala u realizaciji Zbornika napjeva narodnih pjesama Bosne i Hercegovine: Dječije pjesme (1974), Zbornika napjeva narodnih pjesama Bosne i Hercegovine:Svatovske pjesme (1986) te Pjesme i napjevi iz Bosne i Hercegovine Ludvika Kube (1984). Terenska istraživanja i prikupljanje folklorističke građe, kao dio tima, obavljala je na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. Rezultate terenskih istraživanja prezentirala je u stručnim i naučnim radovima objavljenim u Zbornicima radova Udruženja foklorista Jugoslavije, te radijskim i televizijskim emisijama. Ova građe danas je pohranjen u Institutu za muzikologiju Muzičke akademije u Sarajevu te Fonoteci nekadašnjeg Radio Sarajeva. Primarno etnomuzikološko interesovanje Miroslave Fulanović-Šošić usmjereno je na ruralne voklane stilove odnosno noviju polfonu pjevanje, gdje je slijedeći Rihtmanovi metodologiju klasificiranja polifonih oblika načinila iscrpnu kategorizaciju. Promišljala je i urbanom pjevanju te novokomponiranoj muzici. Na polju organologije intersovanje je usmjerila na aerofone isntrumente. Do devedestih godina XX. stoljeća redovito je sudjelovala na konferencijama SUFJ. Bila je predsjednica SUFJ, članica redakcije časopisa Narodno stvaralaštvo folklor, članica redakcije pojedinih izdanja ANU Bosne i Hercegovine, predsjednica Udruženja Folklorista Bosne i Hercegovine, te članica Udruženja kompozitora Bosne i Hercegovine.
Svježih i aktivnih misli ostala je i nakon penzionisanja. Godine 1997. bila je jedan od matičara Muzikološkog društva FBIH, potom članica Upravnog odbora i predsjednica Skupštine. Redovito je sudjelovala ma Međunarodnim konferencijama ″Muzika u društvu″ MD FBiH te objavila više napisa u časopisu Muzika.
Kao urednica na Radio Sarajevu radila je na inoviranju muzičkog programa prezentirajući tradicijsku muziku na edukativan, popularan i prijemčiv način. Intenzivno je pratila i u brojnim emisijama obradila epsko pjevanje uz gusle. ″Više od deset godina sistematski je pratila guslarske smotre na teritoriju Bosne i Hercegovine i izvan nje, te tragala na terenu za guslarima i vrsnim poznavaocima ove vrste izričaja.″ Miroslava Fulanović-Šošić izniman doprinos dala je realizirajući ciklus emisija Etnomuzikologija koji je emitiran od osnivanja III programa Radio Sarajeva (1972.) ″Radeći na tom zadatku kontinuirano i planski okuplja etnomuzikologe iz cijele Jugoslavije na predstavljanju rezultata njihove djelatnosti, pružajući im priliku da se predstave širokom auditorijumu. U okviru te emisije ona predstavlja i najznačajnija dostignuća savremene etnomuzikologije u svijetu.″ (Ferović 1990:4) Slušatelji nekadašnjeg Radio Sarajeva Miroslavu Fulanović-Šošić pamte i po emisijama Zvuci i odjeci, Gdje je zrno klicu zametnulo, I bješe pjesma i osta pjesma. Za emisiju U posjetu Šekovićima dobitnica je nagrade stručnog žirija na takmičenju radioemisija u Ohridu 1987. godine.
Bogato iskustvo Mirosalve Fulanović-Šošić, dobro pamćenje i sklonost etnografiji i općenito bilježenju svih pa i najsitniji detalja vezanih za folkloristiku i folkloriste danas je od nemjerljivog značaja za bosanskohercegovačku etnomuzikološku znanost. Najprije kroz činjenicu da je na upite koje koje smo joj uputile vazano za dileme koje smo imale sa snimcima u legatu akademika Rihtmana dala iscrpne odgovore. Pomažući nam na taj način da bolje razumijemo Rihtmanovu metodologiju terenskog rada te ciljeve i zadatke koje je sebi i svojim suradnicima postavljao. Dokumentacija koju je sačuvala, a koja se odnosi na istraživanje duhovne muzike, svjedoči o brojnim etnomuzikološkim aktivnostima koje je pokrenula ANU BiH u drugoj polovini XX. stoljeća s namjerom dokumentiranja oblika obrednoga pjevanja naroda i narodnosti u BiH. Dio ove građe kasnije je, svakako kroz napise objavljene u časopisima i zbornicima, bio dostupan široj javnosti. Danas su ovi dokumenti, uz živa svjedočenja sudionika projekta, važni za razumijevanje bosanskohercegovačkog socijalističkog društva i historijskog konteksta u kojem su istraživači djelovali te načina kojima su dolazili do željene građe. Rukopisnu ostavštinu, te snimke sa terenskih istraživanja sa preciznom dokumentacijom Miroslava Fulanović je darovala Institutu za muzikologiju 2013. godine.
