U  okviru 2.Dana muzikologije i etnomuzikologije, 24. 05. 2023. u sali Akademije nauka i umjetnosti BiH, doc. dr. Naida Hukić održala je predavanje iz oblasti muzikologije i muzičke teorije na temu Koncertantna djela u Bosni i Hercegovini.

Na početku predavanja izloženo je terminološko određenje i kratak historijski pregled koncertantnih djela od baroka do 20. stoljeća. Koncertantna djela u Bosni i Hercegovini predstavljena su kroz historijski kontekst, gdje je određen historijski okvir nastanka koncertantnih djela u BiH (1948–2016), te ukazano na četiri generacije bosanskohercegovačkih kompozitora koje su ih komponovale. Stilski kontekst koncertantnih djela u Bosni i Hercegovini predstavljen je kroz prizmu društveno-političkih dešavanja u Bosni i Hercegovini, uz navođenje različitih tipova koncertantnih djela u BiH (solistički koncerti, concertina, koncertni stavci i ostala koncertantna djela), uslovljenih različitim sastavom instrumenata, oblikom, koncertantnošću i harmonijskim karakteristikama. Koncertantna djela u Bosni i Hercegovini pripadaju žanrovsko-stilskom pluralizmu muzike u Bosni i Hercegovini u kojem se ističu dvije glavne struje: neoklasicizam (umjereni modernizam/neoklasicizam) i postmodernizam (Nova jednostavnost i umjereni postmodernizam). Umjereni modernizam prisutan je od 60-ih do 80-ih godina 20. stoljeća u koncertantnim djelima Vojina Komadine, Vlade Miloševića, Dragoja Đenadera, Avde Smailovića i Anđelke Bego-Šimunić. Nova jednostavnost u Bosni i Hercegovini prvi put se manifestuje krajem 70-ih u Koncertu za klavir i gudače br. 2  V. Komadina, dok je umjereni postmodernizam prisutan u koncertantnim djelima od 90-ih do kraja prve decenije 20.  stoljeća.  U drugom dijelu  predavanja postratna koncertantna djela, Koncertni stavak za klarinet i orkestar Kapija A. Horozića (1997) i Koncert za klavir i orkestar br. 1 D. Rešidbegovića, predstavljena su kroz postmodernistički analitički diskurs.

 

 

Foto: N. Hodžić- Mulabegović, B. Vidović